26/07/2010
  • Share/Bookmark

Srpsko-kanadski tim arheologa započeo je jednomesečno istraživanje pećine Balanica u Sićevu, u kojoj su pronađeni artefakti i ljudski ostaci iz srednjeg paleolita…
Starost ovih iskopina dostiže i 200.000 godina. Pored stručnjaka iz zemlje i inostranstva, u ispitivanju učestvuju i studenti arheologije iz Beograda, Kande i SAD.


PRAISTORIJA – Pećina Balanica kod Sićeva jedno je od najizazovnijih arheoloških nalazišta jugoistočne Evrope, budući da „skriva“ ostatke života neandertalaca srednjeg paleolita.
Na ovom terenu trenutno se nalazi kanadsko-srpski tim na čelu sa dr Dušanom Mihailovićem, profesorom Arheološkog fakulteta u Beogradu i dr Mirjanom Roksandić, profesorkom antropologije na kanadskom univerzitetu u Vinipegu. Tim domaćih i stranih stručnjaka ispitivaće nalazište do sredine avgusta, a za „24 sata“ najavili su da će uskoro javnosti predstaviti najnovija značajna otkrića.

- Još ne želimo da otkrivamo do kakvih smo otkrića došli, ali svakako su veoma značajna. Ranije smo na ovom lokalitetu pronašli ostatke materijalnog života i ljudske kosti stare i do 200.000 godina, najstarije ikad datirane na ovim prosotrima – kaže Mihailović.
S druge strane, bugarski tim arheologa pronašao je pre nekoliko dana skeleton star 8.000 godina, odnosno iz doba neolita. Analizom je utvrđeno da se radi o muškarcu visine 165 cm, a pronađen je u blizini sela Ohoden. Bugarski arheolozi nazvali su ga „prvim evropskim čovekom“, uporedivši ga sa civilizacijama koje su nastanjivale današnje srednje Pomoravlje. Međutim, dr Mihailović kaže da je bugarsko otkriće, odnosno iskopine skeletona iz ranog neolita, uobičajena stvar na Balkanu.
- Takvih grobova ima na mnogim arheoloskim nalazištima Balkana. „Prvi Evropljani“ se pominju u kontekstu teorije da su nosioci neolitskih kultura naselili Balkan pre oko 8.000 godina. Ipak, situacija je složenija, budući da je u formiranju neolitskih kultura verovatno učestvovalo i lokalno mezolitsko stanovništvo. Tada se javljaju i prva stalna naselja od kojih su mnoga iz ranog neolita otkrivena u Pomoravlju – rekao je Mihailović.

Najznačajniji arheološki lokalititi u Srbiji
VIR – Lepenski vir jedno od najvećih i najznačajnijih mezolitskih i neolitskih arheoloških nalazišta. Tokom iskopavanja otkriveno je sedam sukcesivnih naselja i 136 objekata koji su izgrađeni u periodu od 6.500 do 5.500 godine p.n.e.
RIM – Viminacijum je rimski grad i utvrđenje. Pronađene su zanatske radionice, terme, brojni novčići i iskopan je mauzolej, za koji se pretpostavlja da je grobnica cara Hostilijana.
ANTIKA – Sirmijum je antički grad i jedan od četiri prestonice Rimskog carstva. Otkriveni su carska palata, delovi hipodroma, više luksuznih kuća, nekropole, trgovački i zanatski centri…

Doba praistorije
Paleolit (oko 2.600.000 – 20.000 godine p. n. e.) – Obeležio ga je nastanak i razvoj humanoida i prvobitnog oruđa i oružja. Pojava prvog homo sapiensa (razumnog čeoveka) je oko 300.000 p.n.e.
Mezolit (oko 20.000 – 12.000 godine p. n. e.) – Srednje kameno doba do pojave zemljoradnje. Ljudi i dalje žive u pećinama, ali grade prva trajna naselja i razvijaju tehnologiju.
Neolit (oko 12.000 – 3.000 godine p. n. e.) – Mlađe kameno doba, treća epoha koju obeležava početak stočarstva i zemljoradnje, kao i pojava stalnih urbanih naselja, i proizvodnja predmeta od pečene gline.
* Epohe su trajale različito u različitim delovima sveta.

Da li ste znali?
- Najstariji humanoidni skeleton pronađen je u Etiopiji i star je 4, 4 miliona godina, dok su kosti najstarijeg homo sapiensa, takođe pronađene u Etiopiji, stare oko 196.000 godina.

M. Pejić

IZVOR: 24 sata

20/07/2010
  • Share/Bookmark

BEOGRAD, 20. jula 2010. (Beta) – Nacionalna asocijacija za prirodni i ruralni turizam, koja će se baviti unapredjenjem, razvojem i promocijom te vrste turizma formirana je u utorak u Beogradu.

Nacionalna asocijacija je nevladina organizacija a njeni članovi mogu biti sva pravna i fizička lica koja poštuju načela asocijacije i uredno plaćaju članarinu.

Sekretar Udruženja ugostiteljstva i turizma Privredne komore Beograda Svetozar Krstić je kazao da je cilj asocijacije povećanje prihoda Srbije od prirodnog i ruralnog turizma. On je kazao da će Nacionalna asocijacija raditi i na zaštiti kulturnog i istorijskog nasljedja Srbije, pripremi projekata za očuvanje prirode, promociji zaštite prirode.

Pojedini turistički radnici su na skupu rekli da nisu zadovoljni ponudom ruralnog turizma u Srbiji, koji posle banja ima najveći potencijal za razvoj.

IZVOR: BETA

19/07/2010
  • Share/Bookmark

PARIZ – Nekada izolovani glavni grad Srbije danas je stekao slavu kao jedno od najboljih mesta za zabavu na svetu, piše dopisnik agencije France Presse o Beogradu, opisujući “horde mladih” koji tamo dolaze na koncerte na otvorenom i one u klubovima po vrlo povoljnim cenama.

Posebno se ističu jeftine aerodromske karte i arhitektura iz socijalističke ere.

“Ako uspete ostati na nogama 24 sata dnevno, uvek ćete imati šta da vidite i da se zabavite”, kaže Nemica Andrea Lutz, koja je sa prijateljima stigla na rock koncert i odlučila ostati celu sedmicu.

Dodala je kako su, na primer, ulaznice za nastup grupe “Massive Attack” mnogo jeftinije nego u drugim delovima Evrope. Popularni turistički portal Lonely Planet uvrstio je Beograd među “najbolje svetske gradove za zabavljanje”, a na toj listi nadmašio je čak i Buenos Aires i Cape Town.

“Stranci sada shvataju ono što domaći oduvek znaju – Beograd je sjajan”, piše vodič rubrike “1.000 nezaboravnih iskustava”.

AFP podseća na period raspada Jugoslavije, NATO-ovo bombardovanje Srbije i rat na Kosovu, te dodaje kako sada svake godine raste broj turista koji posete Beograd i uživaju u neobičnoj mešavini tursko-orijentalnih uticaja, socijalističke arhitekture i moderne kulture.

“Ima jedan grafit koji kaže: Beograd nikad ne spava”, kaže Slovenka Jelena Ros.

“U poređenju s mojim rodnim gradom Ljubljanom, gde se sve zatvara u 12 sati, to je zaista istina. Ovde u ponoć zabava tek počinje.”

IZVOR: SEEbiz

13/07/2010
  • Share/Bookmark

Prekrajanje Srbije sa sedam na pet statističkih regiona konačno je završeno, ali novom podelom u potpunosti nisu zadovoljni ni Srbi, ni Mađari, ni muslimani.

Kako saznaju ”Novosti”, Vlada je, nakon izmene Zakona o regionalnom razvoju, na sednici u petak, 2. jula, usvojila i izmene Uredbe o nomenklaturi statističkih jedinica, odnosno, novu, detaljnu mapu Srbije, i time zaokružila ovaj proces.

Po njoj, granice tri regiona – Beogradskog, Vojvodine i Kosova i Metohije – ostale su nepromenjene, dok su u jedan region spojene Šumadija i zapadna Srbija, kao i južna i istočna Srbija. Međutim, iako su politički predstavnici Mađara i muslimana vršili pritisak da se ”pregrupišu” sandžačke i pojedine opštine u Vojvodini – ti zahtevi nisu uslišeni.

Sandžačke opštine našle su se u jednom regionu, šumadijsko-zapadnom, ali su i dalje ”podeljene” na dve upravne oblasti: Zlatiborsku (Sjenica, Prijepolje, Nova Varoš i Priboj) i Rašku (Novi Pazar i Tutin). I opštine Kanjiža, Senta i Ada ostale su u Severnobanatskoj oblasti, iako su Mađari tražili njihovo prebacivanje u Severnobačku.

- Ministar Dinkić obećao nam je u Skupštini da će se prilikom nove podele voditi računa o geografskim celinama, mreži privrednih sudova, kao i o telekomunikacionim područjima. To je kao naš amandman i ugrađeno u izmene Zakona o regionalnom razvoju i tražićemo da se to poštuje – poručuje nam Balint Pastor, poslanik SVM.

Od svojih zahteva neće odustati ni Srbi iz Zlatiborskog okruga:

- Skupili smo 30.000 potpisa građana i tražimo da se u što kraćem roku vrati podela na sedam regiona – kaže za naš list predsednik opštine Čajetina Milan Stamatović.

Goran Džafić, zamenik direktora Agencije za regionalni razvoj, poručuje za ”Novosti” da je nemoguće uslišiti svačije želje i nada se da će glasovi nezadovoljstva utihnuti kada se na lokalu osete prvi pozitivni efekti statističke podele.

Nova mapa, osim spajanja regiona, donosi još jedan novitet: Pomoravska oblast, sa opštinama Svilajnac, Despotovac, Ćuprija, Jagodina, Rekovac i Paraćin prebačena je iz istočnog regiona u Šumadiju. Gradonačelnik Jagodine Dragan Marković Palma kaže nam da će se videti da li je ovo dobro rešenje tak kad bude počela ekonomska decentralizacija sredstava sa republike na lokal.

IZVOR: http://www.novosti.rs

08/07/2010
  • Share/Bookmark

 

Ona ima dvadeset osam godina, po obrazovanju je arheolog, po zanimanju turistički radnik, život u prestonici zamenila je seoskim. Već je svrstana među žene za sva vremena, a osim toga je i žena zmaj. Ostvarila je san mnogih ljudi – radi ono što voli i što je čini zadovoljnom, učestvuje u humanitarnim projektima i uspešno vodi sopstveni biznis.

Sanja Knežević, podigla je etnoselo “Latkovac” na više od dva veka starom ognjištu svojih predaka. Pre dve decenije napušten zaseok Kavrići, danas je turističko-kulturni centar, tokom čitave godine otvoren za mnogobrojne goste.

- Etnoselo smo podigli na imanju naših predaka. Sa sestrama Anom i Tanjom i uz podršku roditelja smo odlučili da imanje koje je zaraslo u korov i žbunje sa urušenim kućama adaptiramo i vratimo autentični izgled. Rekonstrukciju i adaptaciju zaseoka starog više od 200 godina počeli smo 2006. godine. Građevinske firme nisu bile rade da rekonstruišu zgrade pravljene od blata i slame, pa smo u selima nalazili neimare koji su radili uz asistenciju arhitekte, angažovali smo i ljude za enterijer, ali svakako smo dale svoj lični pečat. Etnoselo sutra slavi treći rođendan, jer smo prvi put kapije domaćinstva otvorili 8. jula 2007. godine kada su stigli prvi gosti i to iz Danske – kaže za “eKapiju” Sanja Knežević.

Nastavak… »

BLOGOVI